Na poziv Rimske akademije javnog zdravlja (RAPH) i Katoličkog univerziteta „Naša gospa Dobre savetnice“ predsednica Gerontološkog društva Srbije Nataša Todorović je 31. oktobra 2024. godine učestvovala na konferenciji pod nazivom „Položaj starijih osoba na Balkanu i u Istočnoj Evropi: izazovi i prilike“. Konferencija se održala na Katoličkom univerzitetu „Naša gospa Dobre savetnice“, u Tirana, Albanija.
Konferencija je imala za cilj da osvetli plolžaj starijih osoba u zemljama Istočne Evrope i Balkana, ali i da se uspostavi mreža buduće saradnje pre svega na polju budućih istraživanja. U poslednjim decenijama, globalni demografski pejzaž doživeo je duboku transformaciju, obeleženu značajnim porastom prosečne starosti populacija širom sveta. Ova demografska tranzicija predstavlja fundamentalnu promenu u strukturi stanovništva, sa dalekosežnim implikacijama za društva i njihove javnozdravstvene sisteme u nastojanju da efikasno zadovolje zdravstvene potrebe svojih građana. Dodatno, još jedan hitan problem odnosi se na migraciju zdravstvenih radnika u druge zemlje Evropske unije, što pogoršava sposobnost zdravstvenog sistema da odgovori na zdravstvene potrebe populacije.
Predsednica Gerontološkog društva Srbije govorila je o položaju starijih u Srbiji, ali i o o budućim koracima javnog, civilnog i privatnog sektora koji su neophodni kako bi se unapredio položaj starijih osoba. Demografske promene su globalni trend 21. veka i jedan od njihovih glavnih karakteristika je uvećanje udela starijih osoba u populaciji. Po rezultatima najnovijeg popisa stanovništva, udeo stanovništva starosti 65 i više godina u Srbiji iznosi 22,10% (2022). Prosečna starost stanovništva porasla je sa 42,1 godina (2011) na 43,8 godina (2022)[1]. Očekivani životni vek se smanjio sa 74.337 u 2010. na 73 u 2021. godini, što se može pripisati efektima pandemije COVID-19, jer je pre pandemijskih godina je bio u stalnom porastu, dostigavši svoj vrhunac u 2019. (75.685)[2]. Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva takođe je porastao sa 21.701 u 2010. na 32 u 2021.[3] Očekivani životni vek u dobrom zdravlju procenjen je na 66.9 godina u 2019. godini.
I Srbija se kao i druge zemlje iz regiona suočava sa migracijom radne snage i sa potrebom većeg broja usluga u zajednici. Svi eksperti na konferenciji su istakli da su demografski podaci u Regionu slični, ali i da su neophodna nova rešenja kako bi se zadovoljile potrebe starijih osoba.
Neki od zaključaka Konferencije su:
- Prilagođavanje zdravstvenih usluga kako bi se bolje zadovoljile potrebe starijih osoba, uključujući i telemedicine;
· Razvijanje socijalnih usluga kao dopuna zdravstvenim uslugama;
· Naglašavanje efikasne i rane prevencije hronično nezaraznih bolesti (NCD);
· Prepoznavanje potrebe za javnim politikama koje prepoznaju potrebe starijih osoba;
· Veći broj istraživanja i korišćenje podataka za unapređenje javnih politika;
· Uspostavljanje saradnje na nacionalnom i regionalnom nivou.
[1] Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine: https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234003.pdf
[2] https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.IN?locations=RS
[3] https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.DPND.OL?locations=RS