Na 60. zasedanju Saveta za ljudska prava Ujedinjenih nacija u Ženevi, predsednica Gerontološkog društva Srbije, Nataša Todorović, pročitala je u ime Međunarodne mreže za prevenciju zlostavljanja starijih osoba (INPEA) izlaganje u okviru interaktivnog dijaloga sa Specijalnim izvestiocem o pravima autohtonih naroda 24. Septembra 2025. godine.
U obraćanju je naglašeno da starije autohtone žene ostaju nevidljive u međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, iako mnoge od njih ulaze u starost sa kumulativnim traumama rodno zasnovanog nasilja, što dodatno komplikuje problem zlostavljanja u starosti. Posebno je istaknuto da je neophodno uključiti pitanje nasilja nad starijim autohtonim ženama u predstojeći ugovor UN o pravima starijih osoba i obezbediti njihovo aktivno učešće u pregovorima.
Tokom boravka u Ženevi, Todorovićeva je aktivno pratila rad Saveta za ljudska prava i, kao članica Upravnog odbora Globalne alijanse za prava starijih osoba (GAROP), učestvovala na sastanku sa dr Chitralekhom Marie Massey, šeficom odeljenja za prava starijih osoba pri UN.
Ovim nastupom Gerontološko društvo Srbije još jednom je potvrdilo svoju posvećenost promociji i zaštiti prava starijih osoba na globalnom nivou.
Izjava u celosti
Usmeno izlaganje – pročitala Nataša Todorović
Međunarodna mreža za prevenciju zlostavljanja starijih osoba (INPEA)
60. zasedanje Saveta za ljudska prava Ujedinjenih nacija
Tačka 3: Interaktivni dijalog sa Specijalnim izvestiocem o pravima autohtonih naroda
Do danas, starije autohtone žene ostaju uglavnom nevidljive u dokumentima o ljudskim pravima.
Specijalni izvestilac za prava autohtonih naroda naglasio je važnu razliku između autohtonih zajednica i etničkih zajednica. Međutim, u izveštaju se ne pravi razlika kada je reč o starijim ženama unutar autohtonih zajednica.
Opšta preporuka br. 39 Komiteta CEDAW o pravima autohtonih žena i devojčica takođe je tiha kada je reč o nasilju nad starijim autohtonim ženama. U dokumentu se navodi da rodno zasnovano nasilje nesrazmerno pogađa autohtone žene i devojčice, a procenjuje se da je jedna od tri autohtone žene silovana tokom života. To znači da mnoge starije autohtone žene ulaze u starost sa kumulativnim traumama rodno zasnovanog nasilja, što dodatno komplikuje i zloupotrebu u starosti.
Nedostatak rodne diferencijacije u podacima iz autohtonih zajednica dovodi do prikrivenih podataka koji su od ključnog značaja za razumevanje i rešavanje rodno zasnovanog zlostavljanja starijih osoba u ovim zajednicama.
Gospodine Barumeu:
Kako možemo da obezbedimo da nasilje nad starijim autohtonim ženama bude uključeno u budući ugovor o pravima starijih osoba? Kako možemo da osiguramo aktivno učešće starijih autohtonih žena u pregovorima?
Radujemo se aktivnom doprinosu vaše misije ovom procesu.
Hvala.